Telefon
+387 33 225 353
Biblioteka
+387 33 220 957
Pošaljite email
ois@ois.unsa.ba
Radno vrijeme
Pon - Pet 8.00 - 16.00

ois

Dobrodošli na zvaničnu stranicu Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. Orijentalni institut u Sarajevu osnovan je 1950. godine.

Rad u Institutu organiziran je u Historijskom odjeljenju, Filološkom odjeljenju i Referatu za orijentalno-islamsku kulturu i civilizaciju.

Bavi se obradom i publikovanjem rukopisne i arhivske građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te proučavanjem orijentalnih jezika i književnosti.

U fokusu je i proučavanje intelektualne historije i kulturno-umjetničke baštine Bosne u doba osmanske vlasti.

 

Posjeta učenika JU Srednja građevinsko - geodetska škola Sarajevo Orijentalnom institutu

Posjeta učenika JU Srednja građevinsko - geodetska škola Sarajevo Orijentalnom institutu

Dana 20. marta 2024. godine Biblioteku Orijentalnog instituta posjetila je grupa učenika Srednje građevinsko-geodetske škole u pratnji prof. Mubere Pozder. Povod njihove posjete je obilježavanje Dana grada Sarajeva kroz različite...

Usvojen godišnji izvještaj Orijentalnog instituta

Usvojen godišnji izvještaj Orijentalnog instituta

Vijeće Orijentalnog instituta je na redovnoj sjednici održanoj 23. januara 2024. godine usvojilo Zbirni izvještaj o radu Orijentalnog instituta za 2023. godinu. 1. Izbori u zvanja – tri izbora u...

Poziv za prijavu radova za časopis Prilozi za orijentalnu filologiju br. 73

Poziv za prijavu radova za časopis Prilozi za orijentalnu filologiju br. 73

Obavještavamo sve kolege i saradnike da je otvoren poziv za dostavljanje radova za 73. broj časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju. Pozivamo vas da ponudite svoje naučne radove, priloge ili prikaze knjiga...

U subotu, 4. augusta 2019. godine, u Foči je, u ugodnom ambijentu harema ponovno izgrađene Aladža-džamije, održana prva promocija knjige “Foča središte Hercegovačkog sandžaka” autora dr. Muamera Hodžića.

O knjizi su govorili dr. Kemal Bašić i dr. Sedad Bešlija, v. d. direktora Instituta za historiju UNSA.

Dr. Bašić je u svom izlaganju prisutne upoznao s tehničkim detaljima i sadržajem knjige, kazavši kako se ova monografija o Foči naročito ističe kompozicijom i strukturom, što je razlikuje od prethodnih radova o Foči u osmanskom periodu. Vrijednost knjige obrazložio je kroz prizmu njene cjeline u historijskoj sintezi ukupnog urbanog razvoja Foče od 1470. do 1576. godine, do kada je bila i sjedište hercegovačkog sandžakbega.

U nastavku svog izlaganja dr. Bašić se osvrnuo na historijat i uspostavu imena Foča kao i geografski položaj kao važan faktor u razvoju grada. Apostrofirao je činjenicu da granice urbane gradske jezgre definirane u 16. stoljeću nisu bitnije pomjerene ni u današnje vrijeme, ali da je urbana panorama znatno promijenjena rušenjem mnogih sakralnih i profanih objekata iz tog perioda. Ukazujući na visoke civilizacijske domete tadašnjeg fočanskog društva ukazao je na fenomen skriptorija, koji je tada djelovao u gradu. U završnici svog izlaganja dr. Bašić je kao važnu historijsku činjenicu o Foči tog perioda izdvojio svjedočanstva stranih putnika, koji su o gradu i njegovim stanovnicima napisali vlastite impresije, te da o tome i danas postoje pisani tragovi.

Dr. Bešlija je knjigu analizirao s tri aspekta. Najprije je publici približio sve kompetencije, stručna znanja i istraživački napor koji su potrebni da bi se uopće napisala jedna historijska monografija grada u osmansko doba, kakav je slučaj s knjigom dr. Hodžića. Zatim je govorio o poziciji knjige u bosanskohercegovačkoj historiografiji i osmanistici, s akcentom na to da je riječ o knjizi koja se već sada može smjestiti u red vrlo uspješnih i naučno utemeljenih historijskih monografija o prošlosti bh. urbanih sredina.

Dr. Bešlija je autora uvrstio u plejadu istraživača koji su dio svog naučnog rada posvetili prošlosti Foče i to u njeno zlatno doba. Istakao je lepršav i jednostavan stil pisanja dr. Hodžića koji će omogućiti jednak pristup knjizi svim čitaocima, bez obzira na stepen obrazovanja. Na kraju, dr. Bešlija se dotakao i civilizacijske vrijednosti knjige te pouka koje ona nosi za sadašnje i buduće generacije, istakavši da je ona svjedok i trag vremena o kojem govori, ali i onoga u kojem je nastala. Pozvao je žitelje Foče, bez obzira na to jesu li starosjedioci ili naseljenici, kao i sve Fočake ma gdje bili, da pročitaju knjigu o Foči kako bi upoznali historijat grada i izgradili osjećaj respekta prema njemu.

Na kraju promocije skupu se obratio i autor dr. Muamer Hodžić, naučni saradnik u Orijentalnom institutu UNSA, koji se zahvalio na organizaciji promocije knjige te podijelio svoja iskustva i interesantne crtice o procesu pisanja ovog djela koje je plod devetogodišnjeg predanog rada i naučnog istraživanja.

Na promociji su, osim dr. Adnana Kadrića, direktora Orijentalnog instituta UNSA, te muftije goraždanskog Remzije ef. Pitića, jednog od organizatora promocije i sponzora štampanja knjige, bile prisutne i ličnosti iz javnog i kulturnog života Foče i BPK-a, među kojima premijerka BPK-a Aida Obuća, te predsjednik SO Foča Izet Spahić. Promociju knjige moderirala je Emina Šarić-Krajišnik.

IMG d9bfcde877c73c35f95af09491fed7d2 V

 

IMG 853811633099e2ef6a4653015461ace3 V