Poziv za prijavu radova za časopis

Prilozi za orijentalnu filologiju br. 69

Obavještavamo sve kolege i saradnike da Redakcija Priloga za orijentalnu filologiju priprema 69. broj ovog časopisa. Pozivamo vas da ponudite svoje naučne radove, priloge ili prikaze knjiga.

Također vas molimo da o ovome pozivu obavijestite i svoje saradnike i kolege koji nisu na našoj listi a imaju ista ili slična istraživačka interesovanja. Bilo bi nam veoma drago da i oni uzmu učešća u realizaciji novog broja.

Podsjećamo da se u našem časopisu objavljuju radovi iz oblasti kojima se bavi Orijentalni institut.

Ljubazno vas molimo da nam najkasnije do 30. aprila 2020. dostavite naslove i sažetke radova koje namjeravate kandidirati za objavljivanje u novom broju Priloga.

Krajnji rok za slanje radova je 01.06.2020. godine.

Sve radove s naznakom „Za POF“ dostaviti u printanoj i elektronskoj formi na adresu redakcije:

Orijentalni institut u Sarajevu, ul. Zmaja od Bosne 8b – Kampus Univerziteta, 71 000 Sarajevo i email adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Uz rad treba dostaviti slijedeće:

-          Ime i prezime, adresu, naziv i sjedište matične institucije, e-mail adresu autora

-          Potpisanu autorsku izjavu o etičkoj odgovornosti i nepostojanju sukoba interesa

U prilogu su upute autorima, kao i obrazac autorske izjave.

S poštovanjem,

Redakcija časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju

Autorska_izjava.POF_68.pdf

Upute_za_autore.POF.docx

Poštovani,

s obzirom na medijsku pozornost koju su privukli navodi dr. Almira Badnjevića, objavljeni u dnevnom listu Oslobođenje i drugim elektronskim medijima, a u vezi s rezultatima Javnog poziva za sufinansiranje programa nauke iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2019. godinu koje je objavilo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS, Vijeće Orijentalnog instituta daje sljedeće

S A O P Ć E NJ E

Među radovima koji prema opservacijama dr. Badnjevića ne ispunjavaju kriterije Javnog poziva, navode se i radovi naučnih saradnika u Orijentalnom institutu, dr. Muamera Hodžića i dr. Alme Omanović-Veladžić, objavljeni u posljednjem broju časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju. Izdavač spomenutog časopisa je Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu, naučna institucija s prestižnom, 69 godina dugom tradicijom, i neupitnim ugledom u naučnim krugovima, ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i u regiji i svijetu.

U tom smislu navode dr. Badnjevića opovrgavamo kao netačne i krajnje površne, jer je kao znanstvenik trebao ostvariti neposredan uvid u sam časopis ili web-stranicu izdavača, gdje uredno i na vidnom mjestu stoji istaknuto da se radi o časopisu broj 67/2017 objavljenom u Sarajevu 2018. godine.

Ovim putem zvanično informiramo javnost da su radovi koje spominje dr. Badnjević, objavljeni u posljednjem broju časopisa koji je izašao iz štampe krajem 2018. godine i to rad dr. Muamera Hodžića „Hadim Hajdar-paša: Zaboravljeni vezir sultana Sulejmana Zakonodavca“ (str. 219-246) i dr. Alme Omanović Veladžić „Crtice iz života jednog kadije: Mehmed (Muhamed) Seid-efendija Hajrić-Homarija“ (str. 327-370).

Spomenuti navodi mogu se provjeriti na web stranici Orijentalnog instituta

http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/issue/view/51

Vijeće Orijentalnog instituta zahtijeva da dr. Badnjević javno ispravi svoje krive navode u pogledu spomenutih radova, te da uputi javno izvinjenje autorima i Izdavaču.

Predsjedavajući Vijeća Orijentalnog instituta

dr. Adnan Kadrić, naučni savjetnik

U subotu, 4. augusta 2019. godine, u Foči je, u ugodnom ambijentu harema ponovno izgrađene Aladža-džamije, održana prva promocija knjige “Foča središte Hercegovačkog sandžaka” autora dr. Muamera Hodžića.

O knjizi su govorili dr. Kemal Bašić i dr. Sedad Bešlija, v. d. direktora Instituta za historiju UNSA.

Dr. Bašić je u svom izlaganju prisutne upoznao s tehničkim detaljima i sadržajem knjige, kazavši kako se ova monografija o Foči naročito ističe kompozicijom i strukturom, što je razlikuje od prethodnih radova o Foči u osmanskom periodu. Vrijednost knjige obrazložio je kroz prizmu njene cjeline u historijskoj sintezi ukupnog urbanog razvoja Foče od 1470. do 1576. godine, do kada je bila i sjedište hercegovačkog sandžakbega.

U nastavku svog izlaganja dr. Bašić se osvrnuo na historijat i uspostavu imena Foča kao i geografski položaj kao važan faktor u razvoju grada. Apostrofirao je činjenicu da granice urbane gradske jezgre definirane u 16. stoljeću nisu bitnije pomjerene ni u današnje vrijeme, ali da je urbana panorama znatno promijenjena rušenjem mnogih sakralnih i profanih objekata iz tog perioda. Ukazujući na visoke civilizacijske domete tadašnjeg fočanskog društva ukazao je na fenomen skriptorija, koji je tada djelovao u gradu. U završnici svog izlaganja dr. Bašić je kao važnu historijsku činjenicu o Foči tog perioda izdvojio svjedočanstva stranih putnika, koji su o gradu i njegovim stanovnicima napisali vlastite impresije, te da o tome i danas postoje pisani tragovi.

Dr. Bešlija je knjigu analizirao s tri aspekta. Najprije je publici približio sve kompetencije, stručna znanja i istraživački napor koji su potrebni da bi se uopće napisala jedna historijska monografija grada u osmansko doba, kakav je slučaj s knjigom dr. Hodžića. Zatim je govorio o poziciji knjige u bosanskohercegovačkoj historiografiji i osmanistici, s akcentom na to da je riječ o knjizi koja se već sada može smjestiti u red vrlo uspješnih i naučno utemeljenih historijskih monografija o prošlosti bh. urbanih sredina.

Dr. Bešlija je autora uvrstio u plejadu istraživača koji su dio svog naučnog rada posvetili prošlosti Foče i to u njeno zlatno doba. Istakao je lepršav i jednostavan stil pisanja dr. Hodžića koji će omogućiti jednak pristup knjizi svim čitaocima, bez obzira na stepen obrazovanja. Na kraju, dr. Bešlija se dotakao i civilizacijske vrijednosti knjige te pouka koje ona nosi za sadašnje i buduće generacije, istakavši da je ona svjedok i trag vremena o kojem govori, ali i onoga u kojem je nastala. Pozvao je žitelje Foče, bez obzira na to jesu li starosjedioci ili naseljenici, kao i sve Fočake ma gdje bili, da pročitaju knjigu o Foči kako bi upoznali historijat grada i izgradili osjećaj respekta prema njemu.

Na kraju promocije skupu se obratio i autor dr. Muamer Hodžić, naučni saradnik u Orijentalnom institutu UNSA, koji se zahvalio na organizaciji promocije knjige te podijelio svoja iskustva i interesantne crtice o procesu pisanja ovog djela koje je plod devetogodišnjeg predanog rada i naučnog istraživanja.

Na promociji su, osim dr. Adnana Kadrića, direktora Orijentalnog instituta UNSA, te muftije goraždanskog Remzije ef. Pitića, jednog od organizatora promocije i sponzora štampanja knjige, bile prisutne i ličnosti iz javnog i kulturnog života Foče i BPK-a, među kojima premijerka BPK-a Aida Obuća, te predsjednik SO Foča Izet Spahić. Promociju knjige moderirala je Emina Šarić-Krajišnik.

Obavještavamo Vas da je Redakcija časopisa Prilozi za orijentalnu filologiju produžila rok za dostavljanje radova i prikaza do 30.06.2019. Pozivamo sve saradnike da svoje radove i prikaze dostave najkasnije do pomenutog roka na email adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili lično na adresu Orijentalni institut u Sarajevu, Ul. Zmaja od Bosne 8b – Kampus Univerziteta, 71 000 Sarajevo.

Upute_za_autore.POF_68.docx

Autorska_izjava.POF_68.pdf